---

Ko je ikad treba heroina

Ko je crte na nos povlačio

Koja majka da pomogne sina

Ko je bližnjem muku načinio

Taj sigurno znade za jereja

Peranović oca Branislava

Krvav demon on je a ne ja

Ubila ga nasilnička slava

Jer on tuče jače nego iko

Omladinu sa poroka miče

Sad udaraj što teže motiko

Da čujemo kako mladić viče

Pa da vidi narkoman raspali

Kako vjera djavola istjera

Kako plamen iz ambisa pali

Što još otac sa tijelom mi smjera

Kada bije krvave mu ruke

Osmijeh mu se sa lica ne skida

Pare uzme sve na tuđe muke

Branislave da li imaš stida

Ikona ti u ljevici gori

U desnici pajser od čelika

U duši se narkoman sad bori

Da preživi udarce krvnika.

Nema bolje stime za drogaše

Od demona manastira crnog

Crna Reko voliš bogataše

Svih djavola ti si srpski brlog

A Branislav na motoru s bradom

Beogradom projezdio gradom

Pa se igra srbijanskom pravdom

Jer je narod zadužio radom!